Odnosi utječu na naše psihičko i fizičko blagostanje
Naime, dobri odnosi jačaju u nama osjećaj sigurnosti i predvidljivosti, što samo po sebi smiruje strah i pomaže nam u upravljanju tjeskobom. Rezultat je dobrobit, koja vraća osjećaj nade, snage i kontrole. Životni izazovi tako postaju podnošljivi, jer u sebi imamo moć koja je ojačana odnosima. Loši odnosi, s druge strane, u nama izazivaju upravo suprotno. Oni uzrokuju slabost jer tijelo proizvodi veliku količinu hormona stresa, što također slabi fizičko tijelo.
Svi smo suodgovorni za dobre odnose
Zdrava veza je širok pojam s različitim definicijama, jer ono što vezu čini uspješnom ovisi o našim osobnim potrebama. Takva opća potreba za odnosom je da smo u njemu jednaki i da ga poštujemo. Važno je da dijelimo slične stavove i da nas netko podrži kada trebamo podršku. Odnose gradimo zajedno, pa odgovor na pitanje koliko dobre odnose želimo leži u svakome od nas. Iznad svega je, dakle, pitanje što smo spremni učiniti za sebe.
Karakteristike zdravih odnosa
Iako ne postoji jedinstveni odgovor na to kako stvoriti ili imati dobar odnos, postoje neke ključne kvalitete koje postoje u svakoj zdravoj interakciji. Razne studije su pokazale da odnose najčešće vidimo i ocjenjujemo kao zdrave kada sadrže sljedeće karakteristike.
1. Povjerenje
Povjerenje je vjerojatno jedna od najvažnijih karakteristika veze. Bez povjerenja nedostaju čvrsti temelji na kojima se može graditi međusobna povezanost. Bez povjerenja, stalno smo u neizvjesnosti i neće nam biti ugodno i opušteno pored osobe.
2. U vezi se osjećamo čutima i ne bojimo se odbijanja.
Biti saslušan jednostavno znači „zakoračiti u kožu drugoga“. U odnosima prečesto prebrzo zaključujemo što nam druga osoba govori. Zbog toga nehotice prebrzo donosimo zaključke i, nažalost, namećemo svoje mišljenje. Kao rezultat toga, osjećamo se neshvaćeno. Slušanje, s druge strane, znači da osoba nastoji slušati, osjećati i biti empatična u razgovoru. To nas čini svjesnijima onoga što jedni drugima komuniciramo. Umjesto da forsiramo vlastito mišljenje, dajemo osobi do znanja da je prihvaćamo i podržavamo.
3. Prilagodljivost i mogućnost sklapanja kompromisa.
Ne moramo biti sretni u vezi kada osoba misli samo na sebe, uzimajući u obzir samo svoje mišljenje i želje. Takav stav donosi samo tugu, ljutnju i frustraciju. Odnos je zdrav kada uzmemo u obzir potrebe jedni drugih, iako nam ideja ili prijedlog možda nisu najbliži. Time pokazujemo osobi da nam je stalo do njezinih potreba te da dajemo prostor zajedničkom osobnom razvoju i rastu.
4. Možemo biti ono što jesmo bez osude i osjećaja suzdržanosti ili nelagode.
Svi ponekad pogriješimo, dogodi nam se nepravda ili smo tužni, razočarani iz raznih razloga. Tada nam je najpotrebniji netko da nas smiri, da nam da do znanja da će nam uvijek pomoći. To ima dobar učinak na našu dobrobit. Zdrava veza to može. Kada nas druga osoba u takvom stanju vrijeđa i kaže “Ah, preosjetljiv/a si”, “Samo ti se čini”, “Sam si kriv/a”, “Zaslužio/la si”, takav stav nije zdrav. Uključuje prezir i uvredu, a mi se osjećamo nelagodno, posramljeno i osuđeno.
5. Osjećamo se dostojnima, poštovanim i cijenjenima.
Dati drugome osjećaj vrijednosti, poštovanja i uvažavanja njega/nje je zaista lako. Počinje sa zahvalnošću koju redovito iskazujemo jedni drugima. To znači osjećati se ugodno, opušteno jedno pored drugog, često hvaliti osobu, izražavati ono čemu se divimo na njoj i odvojiti vrijeme da je saslušamo. To je odnos u kojem su naglašene pozitivne kvalitete jednih drugih, a ima mjesta i za negativne. To je odnos u kojem se osjećamo ravnopravnim, a u kojem se jača naš osjećaj dobrog samopoštovanja i samopouzdanja.
6. Kada dođe do sukoba, rješavamo ih bez ogorčenja.
Odnosi bez sukoba ne postoje. Kada znamo kako riješiti konflikt na način da se nitko ne osjeća posramljeno, inferiorno, nemoćno, poniženo, onda možemo reći da je odnos utemeljen na dobrim temeljima. Ako ne znamo kontrolirati sve što osjećamo u trenucima sukoba, sve negativno što osjećamo možemo “istresti” na drugoga. Cilj je kontrolirati se i nikoga ne uvrijediti. Kada smo u mogućnosti to učiniti i osjećati se još više povezanima, biti shvaćeni i umireni s osobom nakon sukoba, onda možemo reći da je odnos zdrav.
7. Međusobno smo pošteni i iskreni.
U zdravoj vezi moramo biti spremni podijeliti ono što osjećamo i doživljavamo jedno pored drugog, bez varanja i provociranja. Ne možemo se skrivati iza laži i dvosmislenih izjava ako želimo da veza bude zdrava. Ako nismo u stanju otvoreno komunicirati, onda u vezi stvaramo osjećaj da nešto skrivamo i ne osjećamo se sigurno u takvoj vezi. Iskrenost pomaže u izgradnji povjerenja i povjerenja jedno u drugo, što je ključno za zdrav temelj odnosa.
8. Znamo se i sposobni smo ispričati se i prihvatiti odgovornost.
Preuzeti odgovornost znači prihvatiti vlastite nedostatke, pogreške, a možda i razloge koji stvaraju sukob u vezi. Na taj način jačamo povjerenje i pouzdanost u odnosu. Činjenica da možemo preuzeti odgovornost za svoje postupke u vezi motivira odnos da bude potpuno iskren i ranjiv. To potiče otvorenu komunikaciju koja vodi do iskrenih i dubokih razgovora.
9. Znamo postaviti svoje granice
Zadržimo granice. Naime, granica se može definirati kao ono što smo spremni prihvatiti u vezi. Ove granice predstavljaju naše vrijednosti, očekivanja i ograničenja. Ovo je najiscjeljivije za svaku vezu. Stoga je dobro pitati se: “Je li ova veza uopće dobra za mene?” Nisu sve veze zdrave, a ponekad ćemo se možda morati odreći toksične ili bolne veze. Odnosi su među najsloženijim i najtežim "komponentama" naših života, ali su i među najzaslužnijima. Vrijeme i briga koju ulažemo u međuljudske odnose vrijedne su prednosti zdravih veza koje se stvaraju.
Odvojimo vrijeme za ljude koji su nam bliski.
Važno je jačati osobine koje su karakteristične za dobre odnose. Na taj način nastojimo održati i poboljšati odnose. Iako se lako možemo uhvatiti u teret svakodnevice, neka nam postane navika provoditi vrijeme njegujući i štiteći svoje odnose s ljudima koji su nam najvažniji. Kako bismo održali međuljudske odnose, učimo biti otvoreni prema ljudima u našim životima. Dopustimo sebi da budemo ranjivi. Potražimo prilike kada možemo dopustiti ljudima da nas realno upoznaju.
Drago Švajger, mag. ZDT, osnivač i voditelj Centra za psihoterapiju, savjetovanje i edukaciju Uglašeni odnosi
